Glavni grad Srbije, Beograd, je grad koji se ne može opisati samo u nekoliko rečenica, jer je toliko bogat i raznolik. Na samom ušću reka Save i Dunava, grad se prostire na prostoru od oko 360 kvadratnih kilometara, što ga čini velikim gradom, ali istovremeno je dovoljno kompaktan da možeš da osetiš njegov puls na svakom koraku.
Prvi tragovi naseljenosti na ovom području datiraju iz perioda neolita, a kroz vekove su se smenjivali narodi i kulture. Tokom svoje bogate istorije, Beograd je bio pod vlašću Rimljana, Vizantije, Otomanskog carstva i Austro-Ugarske, što je oblikovalo njegov jedinstven identitet.
Najvažniji simbol ove istorije je Kalemegdan, beogradska tvrđava koja se uzdiže iznad ušća Save u Dunav. Tvrđava je bila strateška tačka od koje su zavisile mnoge istorijske borbe. Ovde je u prošlosti bilo brodova, trupa, vojski, ali i ljudi koji su kroz Beograd prolazili, noseći sa sobom razne uticaje. Danas, pored istorijskog značaja, Kalemegdan je jedno od omiljenih mesta za šetanje, sa prelepim pogledom na oba velika rečna toka, ali i na grad koji je stalno u pokretu.
Danas je Beograd spoj prošlosti i savremenosti. Sa svojim brojnim znamenitostima, kao što su hram Svetog Save (jedan od najvećih pravoslavnih hramova na svetu), zgrada skupštine Srbije, Narodna biblioteka, Muzej savremene umetnosti i Muzej Nikole Tesle, Beograd je nezaobilazna destinacija za ljubitelje kulture i umetnosti. U njemu se mogu videti tragovi prošlih vremena, ali i živahni manifesti modernog sveta, sa brojnim galerijama, umetničkim izložbama, klubovima, festivalima, ali i modernim tržnim centrima.
Knez Mihailova ulica je pravo srce grada. To je pešačka zona koja povezuje trg Republike i Kalemegdan, ali i simbolizuje svakodnevni život Beograđana. Ovo je ulica gde možete da uživate u šopingu, da šetate dok jedete sladoled ili pečeni kesten ili kukuruz, da se opustite u nekoj od brojnih bašti, da … Ma, možete ovde toliko toga i još ponešto.
Ovo je grad koji je uvek u pokretu, koji nikad ne spava. Njegov noćni život je možda najpoznatiji deo gradske dinamike. Barske i klub scene u Beogradu su legendarne, a grad je poznat i po brojnim splavovima koji su sve popularniji i među stranim turistima i koji nude ne samo opuštanje, već i pravi doživljaj za ljubitelje zabave, sa muzikom koja odražava beogradsku energiju.
Takođe, Beograd je prepun malih, šarmantnih kafana i restorana, gde možete probati tradicionalnu srpsku kuhinju. Srpska hrana je vrlo bogata i raznolika, sa jelima kao što su ćevapi, sarma, prebranac, ajvar i proja. U ovim specijalitetima možete uživati uz čašicu rakije ili pivo, a sve to prati živahna atmosfera u kafanama koje često nude i muziku uživo, uglavnom narodnu i starogradsku.
Niko ne može a da ne primeti energiju koju Beograd nosi. Njegovi stanovnici su poznati po svojoj srdačnosti, duhovitosti i ljubaznosti, pa se vrlo brzo osećate kao kod kuće. Beograđani su veoma ponosni na svoj grad, ali i na svoju sposobnost da uživaju u životu.
Za ljubitelje prirode, Beograd nudi mnoge zelene površine i parkove. Ada Ciganlija, popularna beogradska plaža, je pravi raj za letnje mesece, dok park Tašmajdan i Botanička bašta pružaju mirno utočište za one koji žele da pobegnu od gradske vreve. Košutnjak je, s druge strane, omiljeni beogradski park i šuma koja se nalazi u jugozapadnom delu grada, na granici opština Čukarica i Rakovica. Poznat je kao “beogradska pluća”, jer predstavlja jedno od najvažnijih zelenih područja u samom Beogradu, prirodnu oazu gde ćete zaboraviti na ovdašnji brzi životni tempo, a nalazi se na samo nekoliko minuta vožnje od centra grada.
Beograd nije samo grad sa bogatom prošlošću već i grad koji se stalno razvija i koji je usmeren ka budućnosti. Novi objekti, moderna arhitektura i investicije u infrastrukturu čine da Beograd postaje i sve važniji centar regiona. Grad je domaćin brojnim međunarodnim konferencijama, kongresima, umetničkim događajima i sportskim manifestacijama.
Svojom nepredvidivom, ali šarmantnom atmosferom, Beograd se prepoznaje kao grad koji ne staje, grad koji traje – večno živ, večno pun energije, u kojem je svaki dan nova priča.
MUZEJ NIKOLE TESLE
Muzej je osnovan 1952. godine, a nalazi se u centru Beograda, u zgradi koja je zapravo bila Teslina kuća i gde je on proveo poslednje godine svog života. Teslina baština, ideje i radovi čine osnovu muzeja, koji je posvećen njegovim izumima i doprinosima, ali i životu ovog izuzetnog naučnika.
Muzej prikazuje brojne modele njegovih revolucionarnih izuma, uključujući sisteme za bežični prenos energije, moto-generatore, kompase, motore sa naizmeničnom strujom i mnoge druge njegove patente. Postavljeni su i interaktivni eksponati koji omogućavaju posetiocima da se upuste u istraživanje i bolje razumeju princip Teslinih izuma, kao i njihov značaj za modernu tehnologiju. Posetioci mogu isprobati neke od njegovih inovacija i čak videti demonstracije njegovih pronalazaka, kao što su bežični prenos energije.
U okviru muzeja organizuju se radionice, predavanja i demonstracije za posetioce svih uzrasta, naročito za učenike i studente koji žele da bolje razumeju naučnu i tehničku baštinu Teslinih izuma.
NARODNI MUZEJ
Zgrada Narodnog muzeja u Beogradu, koja je izgrađena između 1903. i 1952. godine, smatra se jednim od najlepših primera arhitekture u Beogradu. Sa neoklasičnim i baroknim elementima, zgrada je pravi arhitektonski dragulj. Fasada muzeja je bogato ukrašena, a u unutrašnjosti se nalaze impozantni hodnici, stepeništa i bogato dekorisani prostori. Nakon višegodišnje rekonstrukcije, Narodni muzej ponovo je otvoren za javnost 2018. godine i od tada je postao još atraktivniji za posetioce iz zemlje i inostranstva.
Njegove zbirke uključuju arheološke, istorijske, umetničke i etnološke kolekcije. Muzej takođe sadrži jednu od najvažnijih numizmatičkih zbirki u regionu, koja obuhvata veliki broj novčića, medalja i drugih predmeta vezanih za novčarsku istoriju Balkana i sveta. Slikarska kolekcija obuhvata radove srpskih slikara, kao i dela italijanskih, francuskih, holandskih i drugih evropskih majstora. Među najvažnijim slikama su dela Paje Jovanovića, Save Šumanovića, Uroša Predića, Nadežde Petrović, kao i internacionalna remek dela Pieter Bruegel Mlađeg i Claudea Lorraina.
MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI
Zgrada muzeja, koja se nalazi u na Ušću, izgrađena je između 1961. i 1965. godine i postavljena je kao moderna i funkcionalna arhitektonska celina koja je odražavala duh vremena. Autori projekta bili su arhitekte Ivan Antić i Miloš Cvetković, a zgrada muzeja je postavljena sa jasnom idejom da bude centar za promociju umetnosti, otvoren za javnost, ali i za umetnike.
Među najpoznatijim umetnicima čija su dela deo muzejske zbirke su Mileta Prodanović, Uroš Predić, Đorđe Andrejević-Kun, Kosta Hakman i Nadežda Petrović. Zbirka video umetnosti i instalacija jedan je od najznačajnijih aspekata muzeja. MSU poseduje i značajnu kolekciju savremene fotografije.
Performativna umetnost u muzeju ima poseban status. Muzej ne samo da izlaže radove performativnih umetnika, već često organizuje performanse i događaje na otvorenom, čime stvara interaktivnu i dinamičnu umetničku atmosferu koja povezuje posetioce sa umetničkim stvaranjem.
Ovde se redovno organizuju radionice, predavanja, filmske projekcije i diskusije.
BEOGRAD - ŠTA VIDETI
Kalemegdan
Kalemegdan je nekadašnja tvrđava koja je kroz vekove bila ključna tačka odbrane grada. Njena istorija seže do rimskih vremena, kada je ovde postojala vojna utvrda pod imenom Singidunum, koja je kasnije postala deo rimske provincije. Tvrđava je tokom vekova bila pod kontrolom različitih naroda i carstava, uključujući Rimljane, Vizantince, Otomane, Austro-Ugare i Srbe. Svaka od ovih civilizacija ostavila je svoj trag na ovoj strateškoj tački.
Ovde su se odigravale mnoge bitke i borbe, najpoznatija među njima je bitka na Kalemegdanu 1521. godine, kada je Beograd zauzela osmanlijska vojska. Zbog tog istorijskog značaja, Kalemegdan je bio i ostao simbol otpora, snage i istorijske važnosti Beograda.
Danas Kalemegdan nije samo istorijski spomenik, već je i veliki park i rekreativni prostor za Beograđane i posetioce. Iako tvrđava i dalje dominira pejzažem, sve oko nje je zapravo pravi raj za ljubitelje prirode i opuštenih trenutaka u urbanom okruženju.
Spomenik Pobedniku je trijumfalni spomenik postavljen na najvišem bedemu beogradske tvrđave a delo je čuvenog Ivana Meštrovića. Sa ovog mesta puca spektakularan pogled na grad.
Beogradski zoo vrt, koji se nalazi unutar tvrđave, dom je za mnoge životinjske vrste i odlična je destinacija za porodice s decom, ali i za sve druge.
Rimski bunar je jedan od najzanimljivijih i misterioznih objekata na Kalemegdanu. Zanimljivo je to što se veruje da je dubok 30 metara i da je korišćen kao izvor vode tokom turske vladavine.
Na tvrđavi se često održavaju koncerti, pozorišne predstave, umetničke izložbe i manifestacije, pa je tokom godine često mesto za uživanje u kulturnim sadržajima na otvorenom. Takođe, tokom letnjih meseci, Kalemegdan postaje popularno okupljalište za ljubitelje noćnog života, jer se na mnogim mestima u parku i blizu tvrđave organizuju svirke, žurke i festivali.
Košutnjak
Park-šuma i gradsko izletište Košutnjak prostire se na površini od 330 hektara, na nadmorskoj visini od 250 m i nalazi se na samo nekoliko minuta vožnje od centra grada.
U Košutnjaku se nalaze staze koje su idealne za šetanje, trčanje, biciklizam, a brojni zeleni prostori su savršeni za piknike i odmor. Zimi, ovo postaje popularno odredište za ljubitelje snežnih sportova.
U Košutnjaku su i dva posebno uređena kompleksa: Pionirski grad, sportsko-rekreativni centar i Filmski grad sa kompleksom ateljea i drugih objekata i uređaja za proizvodnju filmova. Sportski centar “Košutnjak” uključuje terene za rukomet, odbojku, košarku, fudbal, tenis, bazen i druge sportske sadržaje. U Košutnjaku se održavaju trke Salomon Off-Road i trka izazova. Za one koji uživaju u skijanju u Košutnjaku radi letnja i zimska ski-staza, a za ljubitelje kulture, tu je Muzej Jugoslovenske kinoteke, koji je posvećen istoriji jugoslovenskog filma i u kojem možete uživati u filmskim projekcijama i izložbama.
Košutnjak je jedno od tih mesta koja su, iako smeštena u blizini grada, sasvim otporna na gužvu i stres urbanog života. Njegova raznolikost i pristupačnost čine ga savršenim mestom za rekreaciju, sport i opuštanje.
Ada Ciganlija
Popularno nazvana beogradsko more ovo je jedno od najlepših i najposećenijih mesta u Beogradu, koje Beograđanima i turistima pruža pravo prirodno utočište usred užurbanog gradskog života. Nalazi na reci Savi a do nje se lako može doći gradskim prevozom, biciklom, kolima ili pešice.
Ada Ciganlija postaje posebno popularna tokom letnjih meseci, kada mnogi Beograđani beže od vreve grada i dolaze ovde da se opuste i uživaju na jezeru. Prostire na površini od oko 4,5 kvadratnih kilometara i nudi lepe, uređene, šljunkovite plaže. U blizini plaža su i sportski sadržaji, pa tako možete uživati u brojnim sportovima na vodi poput veslanja, kajakaštva, skijanja ali i sportovima poput vaterpola, odbojke, košarke, golfa, plivanja…
Rekreativni sadržaji na Adi uključuju biciklističke i pešačke staze, teniske terene, mini-golf, fitnes zone, kao i brojne aktivnosti za decu. Za ljubitelje biciklizma i vožnje rolera, ovo je pravo mesto, jer se oko jezera prostire oko 8 km duga staza.
U jednoj od zelenih zona nalazi se i botanička bašta, koja je pravi dragulj za ljubitelje flore. Osim toga, Ada Ciganlija je dom za mnoge vrste ptica, riba i drugih životinja, što je čini idealnim mestom za ljubitelje prirode.
Kada sunce zađe, Ada ne prestaje da živi. Splavovi, restorani, kafići i barovi uz obalu nude raznovrsne sadržaje, od opuštajuće atmosfere uz zalazak sunca do večernjih zabava i koncerata na otvorenom. Tu se organizuju letnje žurke i koncerti na vodi, stvarajući atmosferu koju je teško pronaći bilo gde drugo.
Za ljubitelje muzike, tu su i letnje muzičke večeri sa koncertima, DJ setovima i muzikom uživo, što mestu daje poseban šarm.
Avala
Avala je planina koja se nalazi jugoistočno od Beograda, na samo 16 kilometara od centra grada, što je čini odličnim odredištem za jednodnevne izlete. Visoka je 511 metara, a njen vrh nudi spektakularan pogled na Beograd, ali i širu okolinu, sve do granica Srbije i susednih zemalja. Avala je, dakle, spoj prirodne lepote i istorije.
Ovde se nalazi jedan od najpoznatijih beogradskih spomenika – spomenik Neznanom junaku, koji je posvećen srpskim vojnicima iz Prvog svetskog rata. Spomenik je smešten na samom vrhu Avale, i sa njega puca veličanstven pogled na grad, ali i na široku panoramu koja se prostire prema horizontu.
Pored spomenika, na Avali se nalazi i avalska televizijska kula, koja je postala jedan od simbola Beograda. Sagrađena je 1965. godine, a potom srušena 1999. za vreme NATO bombardovanja. Nakon trogodišnje obnove toranj je otvoren 2010. godine. Njegova visina iznosi 204,68 m, a koristi se za televizijske i radio-signale, ali i kao turistička atrakcija, jer sa njenog vidikovca se pruža jedan od najlepših panoramskih pogleda u Beogradu.
Avala je idealna za šetnje i planinarenje, za piknik u prirodi, za one koji vole da beru lekovite travke i gljive, za sve one koji bi da se oslobode nakupljenog stresa i napune baterije za predstojeće dane.